LEGALIZACIJA OBJEKTA
U skladu sa važećim Zakonom o ozakonjenju objekata (Sl. Glasnik RS 96/2015) za legalizaciju Vašeg objekta neophodan je Elaborat geodetskih radova.Kada je predmet ozakonjenja zgrada koja se sastoji od posebnih fizičkih delova (stanovi, garaže, lokali), elaborat geodetskih radova se izrađuje i za zgradu i sve posebne fizičke delove zgrade.
GEODETSKI SNIMAK
Geodetski snimak je grafički prikaz stvarnog stanja na terenu, položaja i oblika objekata te njihovog međusobnog odnosa.Neophodan je dokument u procesu rešavanja sledećih radnji:
-postupak legalizacije bespravno izgrađenih objekata
-dobijanje kućnog broja
-izrada tehničkog izveštaja objekta
-postupak tehničkog prijema objekta za dobijanje upotrebne dozvole
-precizno definisanje predmeta kupoprodaje, odnosno određivanje stvarne površine nepokretnosti prilikom kupoprodaje-postupak rešavanja imovinsko-pravnih odnosa – utvrđivanje faktičkog stanja kao osnova za rešavanje suvlasničkih odnosa.
OMEĐAVANJE (OBNOVA GRANICE PARCELE)
Obnova granica katastarske parcele (omeđavanje) je postupak obnavljanja međnih tačaka parcele, na osnovu podataka važećeg premera, dakle premera koji je zvanično validan u evidenciji Republičkog geodetskog zavoda (u katastru).Granica parcele predstavlja zamišljenu liniju između dve tačke sa poznatim koordinatama. S obzirom na činjenicu da je ta linija zajednička za parcele koje razgraničava, na terenu je neophodno prisustvo svih vlasnika/korisnika susednih katastarskih parcela. U najboljem interesu vlasnika parcele čije se granice obnavljaju je da komšije prisustvuju omeđavanju, kako bi u prisustvu geometra mogli izneti sve eventualne primedbe na izvršene radove. Primedbe se uvode u zapisnik o terenskom uviđaju, a zapisnik se predaje nadležnoj Službi za katastar nepokretnosti, tako da se eventualne nesuglasice mogu rešiti u upravnom postupku (a ne u sudskom, koji je mnogo sporiji, skuplji i neprijatniji po učesnike u eventualnom sporu).
DEOBA PARCELA (Parcelacija - Preparcelacija)
Parcelacija predstavlja deobu katastarske parcele na dva ili više delova, tj. novih katastarskih parcela, zavisno od zahteva naručioca i od važećih urbanističkiih uslova, čime se obrazuju građevinske parcele.Parcelisati se može i poljoprivredno zemljište, ali samo na način da površine novoformiranih poljoprivrednih parcela ne budu manje od 50 ari, odnosno 1 hektara, u zavisnosti od toga da li se nalaze u području u kojem je izvršena komasacija zemljišta.Preparcelacija je postupak izmene granica više katastarskih parcela tako da se obrazuju katastarske parcele drugačijeg oblika od postojećeg.Za parcelaciju i preparcelaciju zemljišta u zoni građevinskog zemljišta neophodno je, od nadležnog sekretarijata za urbanizam, pribaviti Informaciju o lokaciji, kojom su definisani urbanistički uslovi koji se tiču obrazovanja građevinskih parcela i izgradnje na određenom zemljištu
FORMIRANJE GRAĐEVINSKE PARCELE
Formiranje građevinske parcele je jedan od neophodnih uslova za dobijanje građevinske dozvole i predstavlja postupak kojim se od jedne ili više katastarskih parcela formira građevinska parcela, obeležavanjem na terenu i provođenjem odgovarajućeg geodetskog elaborata u katastru. Građevinska parcela se može formirati samo u području koje je planskim dokumentima definisano kao Gradsko građevinsko zemljište. Takođe je neophodno da parcela zadovoljava planski zadate uslove u pogledu površine, širine prednjeg fronta i pristupa javnoj saobraćajnici.Da bi se od jedne katastarske parcela formirala građevinska parcela, neophodno je da katastarska parcela ispunjava uslove iz urbanističkih planova koji su važeći za to područje. Podatak o ispunjenosti ovih uslova naveden je u Informaciji o lokaciji.Posao geodetske organizacije je da izradi Projekat geodetskog obeležavanja i Elaborat geodetskog obeležavanja, koji se potom provodi u katastru na osnovu:•Potvrde projekta parcelacije (ukoliko se vrši deoba parcela - parcelacija/preparcelacija), ili•Lokacijske dozvole (ukoliko se ne vrši deoba parcela – parcelacija/preparcelacija).Konačno, u slučaju da se katastarska parcela u katastru vodi kao poljoprivredno zemljište (što možete proveriti uvidom u List nepokretnosti – gde je navedena poljoprivredna kultura i katastarska klasa), Zakon o poljoprivrednom zemljištu predviđa obavezu promene namene poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Zahtev za promenu namene podnosi se gradskom Sekretarijatu za privredu, koji donosi rešenje kojim utvrđuje i iznos naknade za promenu namene. Ova naknada predstavlja jedan od najvećih troškova u čitavom postupku izrgadnje objekta i iznosi 20% od tržišne vrednosti parcele, pri čemu tržišnu vrednost zemljišta određuje teritorijalno nadležna poreska uprava.Katastar će formirati građevinsku parcelu tek kada su svi uslovi zadovoljeni
INTERNA DEOBA - UREĐENJE NAČINA KORIŠĆENJA
U slučajevima kada propisi ne dozvoljavaju deobu katastarske parcele, a pravo na njoj poseduje više korisnika, osnosno suvlasnika, javlja se potreba da se suvlasnički delovi jasno definišu, kako na terenu, tako i kroz papire.Naime, ono što većina suvlasnika u ovakvim slučajevima ne zna, jeste činjenica da uknjižba na idealnom delu nepokretnosti ne prestavlja uknjižbu vlasništva na realnom delu parcele. Drugim rečima, kada steknete pravo na delu parcele, to znači da ste stekli pravo na određenom procentu cele parcele. Ovaj idealni deo parcele se u vlasničkom listu ne izražava procentima, već razlomkom, što često navodi suvlasnike parcele na pogrešan zaključak da je svako od njih zapravo vlasnik realnog dela parcele na terenu. Zakon, međutim, ne tretira ovu problematiku na taj način, već parcelu smatra nedeljivom, a sve suvlasnike na njoj smatra suvlasnicima na svakom pedlju parcele.Dakle, kod susvojine (suvlasništva) nije podeljena parcela već je podeljeno pravo između dva ili više lica. Suvlasnici nepokretnosti imaju pravo da tu nepokretnost zajedno koriste i njome zajednički upravljaju.Na ovaj način se nedeljiva katastarska parcela deli interno, međusobnim dogovorom suvlasnika. Drugim rečima, iako će pravno gledano parcela ostati jedna i nepodeljena, među suvlasnicima će zauvek ostati precizan i sudski overen sporazum o tome na koji način se parcela koristi, odnosno koji fizički deo parcele na terenu neometano koristi svaki suvlasnik zasebno.Skica načina korišćenja se koristi za potrebe uknjižbe prava na idealnom delu nepokretnosti, za potrebe pokretanje spora u svrhu rešavanja vlasničkih odnosa, a naročito za potrebe određivanja stvarne površine prilikom kupoprodaje dela parcele – tada se skica načina korišćenja pridodaje kupoprodajnom ugovoru i čini njegov sastavni deo.